PrijemFAQ - Često Postavljana PitanjaRegistruj sePristupi
Delite | 
 

 Teorija fotografije

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Teorija fotografije   22/4/2010, 20:28

Pošto forum okuplja korisnike zainteresovane za fotografiju, ali različitih nivoa teorijskog obrazovanja, želim da pokrenem topic koji bi omogućio onima koji su početnici ili do sad nisu imali mogućnosti, a želeli su, da dođu do nekih informacija vezanih za teoriju fotografije na nešto lakši način. Zamisao je sledeća: jedan korisnik (bilo ko) postavi pitanje ili zada temu vezanu za neku oblast fotografije na koju ostali pokušavaju da daju što precizniji odgovor. Korišćenje literature se podrazumeva.

Evo prve teme


Komplementarnost boja

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   11/6/2010, 13:49

Komplementarne boje


Komplementarne boje su nasuprotne boje na krugu boja. Ako predstavimo cijeli spektar vidljive svjetlosti kao krug umjesto kao niz boja, dobijamo tzv. krug boja:




Parovi komplementarnih boja tradicionalno koristeni u slikarstvu su npr.:

Crvena i Zelena
Plava i Narandzasta
Zuta i Ljubicasta

U praksi, kompelmentarne boje upotrebljene u fotografiji nadopunjuju jedna drugu i ne "smetaju" jedna drugoj.

Citat iz Wikipedije:
Citat :
Комплементарне боје су супротне боје које се међусобно допуњују и чине хармонију тонова, на пример пурпурно црвена и жуто-зелена, плава и наранџаста. Комплементарне боје имају својство да им се када се употребе једна поред друге, повећају интензитети.

Primjeri upotrebe:








Dalje citanje:
Complementary color - Wikipedia
http://www.picturecorrect.com/tips/complementary-harmonious-colors-photography/


P.S. Ja trenutno nemam pitanja, vi postavljajte za nastavak.
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   11/6/2010, 15:37

Bravo, lep odgovor stim što bih ga ja malo proširio.

Citat iz Leksikona filmskih i televizijskih pojmova:


Na osnovu reagovanja na talasnu dužinu svetla, receptori u ljudskom oku podeljeni su u tri vrste: receptori osetljivi na plavi, zeleni i crveni deo spektra. Na osnovu takve empirijske i matemetičke hipoteze, dokazano je da se sa tri odgovarajuća monohromatska plava, zelena i crvena zraka svetlosti može izazvati subjektivni osećaj bele svetlosti.



Sledeća tema



LOW KEY

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Low Key   18/6/2010, 13:36

Low Key


Termin "Low Key" oznacava stil odnosno nacin upotrebe svjetla u fotografiji, na filmu ili televiziji. Umjesto tradicionalnog koristenja tri svjetla pri osvjetljavanju objekta, kod low key fotografjie se uglavnom koristi jedan izvor svjetla modifikovan po potrebi drugim dopunskim svjetlom ili reflektorom.

Low key svjetlo naglasava konture objekta tako sto neke dijelove ostavlja neosvijetljene, dok se sa reflektorom mogu rasvjetljavati sjenke za kontrolu kontrasta. Jednostavnije, mozemo reci da u low key fotografiji preovladavaju tamni tonovi. Low key svjetlo je odlicno za isticanje tekstura predmeta ili koze kod portretne ili akt fotografije. Takodje veoma lako naglasava sve nedostatke koze, poput akni i ostalih neravnina.

Citat iz fot-o-grafiti.hr:

Citat :
Fotografija snimljena ovom tehnikom većim djelom sadrži tamne tonove. Low key efektu doprinose izgled objekta i ekspozicija, ali ponajviše rasvjeta. Tamni objekt u tamnom okruženju neće nužno dati low key fotografiju ako osvjetljenje scene nije adekvatno postavljeno ili ako je ekspozicija krivo odabrana. Raspon tonova na ispravno snimljenoj low key fotografiji kreće se od srednjeg do krajnje tamnog dijela sivog klina s manjim područjima svijetlih tonova okruženih tamom i sjenama, a mogući su i sekundarni svjetlosni akcenti na područjima koja su važna, ali od manjeg značenja nego što su to primarna područja. Low key fotografija doima se teškom, misterioznom, mračnom, atmosferičnom, sumornom.

Primjeri:



Izvor:

fot-o-grafiti.hr
Low-key lighting - Wikipedia
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   18/6/2010, 14:41

Dobar odgovor, ali ne mogu u potpunosti da se složim sa tobom.
Kod izuzetno kontrastnih fotografija, do izražaja ne dolazi tekstura, već reljefnost objekta. Tekstura je mnogo vidljivija na medium key fotografijama, gde je odnos glavnog i dopunskog prednjeg svetla od 1:1 do 3:1. Kao primer za to se uzimaju slike flamanskih slikara gde kontrasti skoro da i ne postoje, kao ni oštre senke. U fotografiji, to se postiže radom sa difuznim svetlom i naziva se Flamansko svetlo.
E sad, potpuno neplanirano sam dao odgovor na jednu od tema koju sam hteo da pokrenem.


Nova tema

HROMATSKE ABERACIJE

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   18/6/2010, 18:25

U pravu si, bolje je reci reljefnost nego tekstura, nisam se dobro izrazio. Ja ove odgovore "sklapam" iz vanjskih izvora, tako mi je lakse, mada i sam znam vecinu odgovora. Ali priznajem da za "Flamansko svjetlo" nisam znao. Very Happy
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   18/6/2010, 18:41

milosh_85 ::
U pravu si, bolje je reci reljefnost nego tekstura, nisam se dobro izrazio. Ja ove odgovore "sklapam" iz vanjskih izvora, tako mi je lakse, mada i sam znam vecinu odgovora. Ali priznajem da za "Flamansko svjetlo" nisam znao. Very Happy


Flamansko svetlo se drugačije naziva i usmereno difuzno svetlo i postiže se korišćenjem različitih modifikatora svetla (softbox-ovi, bounser-i...) ili filtera za omekšavanje svetla. Izuzetno je pogodno za slikanje ženskih portreta.
Ujedno bih hteo da ti zahvalim što odvajaš vremena i truda da održavaš ovu temu aktivnom. Mada, moram priznati da sam malo razočaran što se još neko nije uključio u raspravu. Smatram da je poznavanje teorije u bilo kojoj oblasti kojom se bavimo neophodno. Na internetu je toliko informacija dostupno da i nije potreban neki veliki napor da se nešto novo nauči.

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   21/6/2010, 21:41

Ljuba ::


Flamansko svetlo se drugačije naziva i usmereno difuzno svetlo i postiže se korišćenjem različitih modifikatora svetla (softbox-ovi, bounser-i...) ili filtera za omekšavanje svetla. Izuzetno je pogodno za slikanje ženskih portreta.

Da se ispravim, sad vidim da sa znao sta je to, samo nisam znao da se tako zove. Usmjereno difuzno svjetlo je zapravo najkoristenije svjetlo kod portreta danas.

Ljuba ::

Ujedno bih hteo da ti zahvalim što odvajaš vremena i truda da održavaš ovu temu aktivnom. Mada, moram priznati da sam malo razočaran što se još neko nije uključio u raspravu. Smatram da je poznavanje teorije u bilo kojoj oblasti kojom se bavimo neophodno. Na internetu je toliko informacija dostupno da i nije potreban neki veliki napor da se nešto novo nauči.

Nema na cemu. I ja smatram da je neophodno da znamo teoriju iza onoga cime se bavimo, bilo to i amaterski. Ako hocemo da ozbiljnije napredujemo moramo da se dublje pozabavimo problematikom i razumijemo stvari. I ja sam iskreno ocekivao da ce ovaj cijeli forum biti puno aktivniji, imam osjecaj da ga ljudi vise koriste za pokazivanje svojih slika nego za razmjenu znanja. Ali dobro, jos je jako mlad forum, treba ga samo odrzavati i "navoditi" u pravom smjeru.

Ja se licno namjeravam puno vise ukljuciti ali nikako ne stizem. Imam puno raznih knjiga, tutorijala, video tutorijala, linkova, svacega. A danas je stvarno lako nauciti sve sto nas zanima, vjerovatno nikad nije bilo lakse.

Pozdrav
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Hromatska aberacija   22/6/2010, 14:13

Hromatska aberacija

Hromatska aberacija je optička mana do koje dolazi kada se svjetlosni zraci različitih talasnih dužina fokusiraju na različitim tačkama duž optičke ose sočiva. Uzrok ovome najčešće leži u činjenici da indeks prelamanja svjetlosti u određenom mediju zavisi od talasne dužine, te se zraci kraće talasne dužine prelamaju pod vecim izlaznim uglom od zraka veće talasne dužine. Uzrok takođe može biti svojstvo sočiva da proizvodi različita uvećanja za različite talasne dužine svjetlosti. U prvom slučaju se radi o longitudinalnoj ili dužinskoj, a u drugom slučaju o lateralnoj ili bočnoj hromatskoj aberaciji.
Hromatskom aberacijom su pogođeni ne samo objektivi fotoaparata nego i durbini, te refraktorski i reflektorski teleskopi.
Efekti hromatske aberacije se značajno umanjuju upotrebom sistema od dva ili više sočiva sa različitim indeksima prelamanja svjetlosti, mada ni takvi sistemi nisu savršeni.

U fotografiji, efekti hromatske aberacije su vidljivi kao tanke linije različitih boja koje okružuju ivice predmeta sa velikim kontrastom. Najčešći su na vanjskim dijelovima slika snimljenih širokougaonim objektivima.
Postoje mnogi računarski programi za uklanjanje efekata hromatske aberacije, dok neki digitalni fotoaparati imaju ugrađene algoritme za njihovo uklanjanje. Ono se uglavnom sastoji od uvećavanja spornih dijelova fotografije i smanjivanja intenziteta u potrebnim kolor kanalima. Svi Nikon dSLR-ovi i Panasonic Lumix dSLR-ovi, kao i neki kompaktni Nikon i Panasonic fotoaparati koriste takve algoritme pri proizvodnji JPEG slika. Nikon dSLR-ovi takođe spremaju podatke potrebne za uklanjanje u svoje RAW fajlove.

Iako efekti hromatske aberacije ponekad mogu biti ljubičaste boje, uzrok tome moze biti i jedna druga anomalija poznata kao ''Purple Fringing'' (PF). Uzrok PF-a leži u svojstvima mikro sočiva koja se nalaze iznad senzora digitalnih fotoaparata. Za razliku od hromatske aberacije, PF moze biti vidljiv na cijeloj slici, bez obzira na polozaj kontrastnog objekta unutar kadra.

Hromatske aberacije takodje uticu i na crno-bijelu fotografiju. Iako se ne manifestuju kao obojene ivice, mogu da izazovu zamućenje ivica kontrastnih objekata.

Na internetskim forumima i diskusijama, hromatska aberacija se najčešće označava skraćeno sa CA a ''Purple Fringing'' sa PF.

Primjeri hromatske aberacije:






Primjeri PF-a:



Izvori:

Chromatic Aberration - Wikipedia
Chromatic Aberration - dPreview


Poslednji izmenio milosh_85 dana 26/6/2010, 09:16, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   23/6/2010, 14:58


Nova tema


KELVINOVA SKALA

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   7/7/2010, 22:45

Kelvinova skala

Kelvinova skala je takodje poznata i kao skala temperature svjetla. Svaki objekat pri zagrijavanju do određenih temperatura počinje emitovati svjetlost. Boja te emitovane svjetlosti zavisi od temperature i svojstava objekta. Uglavnom se sa porastom temperature kreće od crvene i narandžaste na nizim temperaturama, pa preko žute, zelene i na kraju plave i ljubičaste.
Ovaj efekat često vidimo kada koristimo neki uređaj sa visokom temperaturom, npr. toster.
Boje koje se koriste za predstavljanje temperatura na standardnoj Kelvinovoj skali su boje koje se javljaju pri zagrijavanju platine.

Na Kelvinovoj skali normalna dnevna svjetlost ima temperaturu od oko 6500K, dok svjetlo toplije boje ima manju temperaturu. Toplo svjetlo koje često vidimo u popodnevnim satima može imati temperaturu od oko 4000K. Hladno svjetlo ima veću temperaturu. Što je toplije svjetlo, niža je njegova temperatura izražena u Kelvinima i obrnuto.

Temperatura svjetla koje osvjetljava neki predmet je jako važna u fotografiji. Iskusni fotografi pokušavaju da koriste svjetlo odgovarajuće boje i odgovarajućih karakteristika u skladu sa subjektom koji fotografišu, kao i da bi proizveli odgovarajuću atmosferu, odnosno osjećaj koji gledaocu pruža neka fotografija.

Temperatura boje se koristi u mnogim programima za razvijanje RAW fotografija za ispravljanje i podešavanje boja u fotografiji.

Najčešća praktična upotreba Kelvinove skale u fotografiji je pri određivanju balansa bijele svjetlosti.

Primjer Kelvinove skale:



Primjer različitih temperatura svjetlosti nekih vrsta sijalica:



Izvor:

Color temperature - Wikipedia
Ron Bigelow - White Balance
Color Temperature and Kelvin Scale
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   13/7/2010, 07:40



DUBINSKA OŠTRINA

_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Dubinska oštrina   22/7/2010, 23:09

Dubinska oštrina

Često na fotografijama možemo vidjeti efekat da su neki dijelovi fotografije oštri dok su drugi dijelovi zamućeni.
Kao na primjer na ovoj fotografiji:




Dok zamućenje fotografije može biti posljedica raznih grešaka pri samom fotografisanju, pomenuti efekat je zapravo jedan od najstarijih i najpoželjnijih načina da se izoluju i naglase pojedini dijelovi fotografjie. To se postiže kontrolom dubinske oštrine.

Dubinska oštrina, ili dubina polja oštrine, na engleskom Depth of Field (DOF), predstavlja polje koje se nalazi ispred i iza objekta na kojeg je fokusiran objektiv fotoaparta, a u kojem elementi fotografije djeluju izoštreno. Može se reći i da je dubinska oštrina polje koje se proteže od najbliže pa do najudaljenije tačke koja je oštra na fotografiji.

Pogledajmo to na dijagramu:



Svi elementi u fotografiji koji se nalaze između fotoaparata i prve (lijeve) crvene linije su zamućeni, kao i svi elementi koji se nalaze iza druge crvene linije. Elementi koji se nalaze između crvenih linija izgledaju oštri na fotografiji.
Ovdje kažem izgledaju oštri jer je oštrina relativna stvar koja zavisi od veličine krajnjeg formata slike koju ćete gledati i od udaljenosti posmatrača od slike. Jedna slika izrađena u velikom formatu (npr. 50x70 cm) će imati manju dubinsku oštrinu nego ta ista slika izrađena u manjem formatu (npr. 10x15 cm) ako se gledaju sa iste udaljenosti.

Faktori koji utiču na dubinsku oštrinu:

Otvor blende - Otvor blende (ili f broj) ima veliki uticaj na dubinsku oštrinu. Što je manji otvor blende (veći f broj) to je veća dubinska oštrina, i obrnuto.

Žižna dužina objektiva - Objektivi sa većom žižnom dužinom daju manju dubinsku oštrinu, i obrnuto. Zbog toga pejzažni fotografi najčešće koriste širokougaone objektive sa malom žižnom dužinom u kombinaciji sa malim otvorom blende, za maksimalnu dubinsku oštrinu.

Udaljenost od objekta - Što je veća udaljenost fotoaparata od objekta na koji je objektiv fokusiran, veća je dubinska oštrina. Isto tako, što je manja udaljenost, manja je i dubinska oštrina.

Naravno da se ovi parametri mogu kombinovati i poništavati jedni druge.

Polje dubinske oštrine se najčešće prostire 1/3 ispred i 2/3 iza objekta na koji je fokusiran objektiv.

U praksi, skoro svi objektivi imaju ugrađene skale za dubinsku oštrinu. Noviji jefitiniji Canon i Nikon objektivi (kao Nikon objektivi G serije) nemaju ugrađen prsten za podešavanje otvora blende pa ni skalu za dubinsku oštrinu.
Postoje mnogi alati za izračunavanje dubinske oštrine, a najpozantija stranica za to je:

DoF Master

Kod današnjih kompaktnih fotoaparata (aparata bez izmjenjivih objektiva), jako je teško postići malu dubinsku oštrinu zbog njihove male konstrukcije i veličine senzora. Ovo se moze donekle prevazići ako koristimo veliku žižnu dužinu (ako zumiramo) i približimo se objektu na koji ćemo fokusirati. Pri tome se može koristiti i Macro mod.

Mala dubinska oštrina na fotografijama se najčešće koristi da bi se glavni subjekt fotografije izolovao od ostatka scene i naglasio.

Postoji još jedan termin koji se veže za malu dubinsku oštrinu, a to je boke (na eng. bokeh). Boke je zamućenje koje se stvara pri maloj dubinskoj oštrini i može da izgleda jako meko i prijatno ali nekad i pomalo grubo. Neki portretni objektivi su naročito cijenjenji zbog prijatnog bokea koji stvaraju.

Resursi za dalje čitanje:

Depth of field - Wikipedia

Depth of field - Ron Bigelow

Dubinska oštrina i utjecaj na fotografiju - Svijet fotografije

Dubinska oštrina

Bokeh - Wikipedia
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator


Broj postova: 581
Na forumu od: 07.02.2010
Lokacija: Beograd

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   23/7/2010, 06:57

Odličan odgovor!

Samo bih dodao, pošto si u priču uveo još jedan termin - bokeh, da je taj izraz nastao od japanske reči boke koja znači zamućenost, izmaglica.


Nova tema


KUKALORIS ili KUKI


Mala pomoć - termin se odnosi na deo rasvetnog pribora koji se često koristi u video i filmskoj industriji.


_________________
http://photo.net/photos/Ljubomir_Petris
Nazad na vrh Ići dole
milosh_85
FS aktivan član


Broj postova: 36
Na forumu od: 11.06.2010
Godine: 28
Lokacija: RS/BiH

PočaljiNaslov: Re: Teorija fotografije   25/7/2010, 17:18

Hvala.

Sto bi ameri rekli, I'll pass, odnosno, neka neko drugi napise odgovor za ovo.

P.S. Moze jedna mala, naravno dobronamjerna, primjedba. Znam da je to do mog neznanja, ali do danas nisam cuo za kukaloris. Citao sam dosta o fot. i citam svakodnevno a pratio sam i strobist blogove, ali nisam nikad naisao na taj pojam. Sada znam sta je jer sam potrazio na netu. Nego, mislim da bi se vise trebali drzati pojmova koji ce zanimati pocetnike, jer, jako malo iskusnih fotografa ce citati ovu temu. Isto tako, mislim da bi bilo ljepse drzati se nekog logickog redoslijeda, npr. nakon low key bi bilo logicno da ide high key, nakon kelvinove skale logicno slijedi white balance, nakon DOF-a npr. hyperfocal distance (ne znam kako se to kaze kod nas), itd. Pozdrav
Nazad na vrh Ići dole
 

Teorija fotografije

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 3Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Foto Srbija forum :: Foto Srbija Cafe :: Fotografske diskusije-