Foto Srbija forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemLatest imagesRegistruj sePristupi

 

 Kompozicija fotografije... i još ponešto

Ići dole 
3 posters
AutorPoruka
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime14/12/2010, 20:01

Nepobitna je činjenica da se na internetu može naići na gomilu nazovi fotografija koje po svom kvalitetu i sadržajnosti ne bi trebalo da zauzimaju mesto ni na kartici ili traci (što je mnogo ređi slučaj). Da paradoks bude veći, takve "fotografije" su veoma gledane, komentarisane i dobro ocenjene (pogotovo na fejsbuku). Razlog tome sigurno ne leži u njihovom kvalitetu, već u likovnoj i tehničkoj nepismenosti onih koji ih postavljaju, komentarišu i ocenjuju. Bez namere da vređam i omalovažavam nekoga, ipak smatram da neke stvari treba naučiti pre nego krene praktična primena istih. Kako je ovo forum koji posećuju i potpuni početnici, to znači da predstavlja idealno mesto da se pomenu neke stvari koje "čine fotografiju".
Dakle da počnemo od nekih osnovnih izraza:
Fotografija
Fotografija je slika dobijena delovanjem svetlosti na površinu koja je osetljiva na svetlost. Istim nazivom se označava tehnička delatnost i umetnička disciplina. Naziv fotografija (skovan od od grčkih reči φῶς (photos) - svetlo i γραφή (graphé) - prikazivanje putem linija ili crtanje) je prvi upotrebio Francuz Herkil Florans 1833. prilikom opisivanja svog otkrića slikanja pomoću svetlosti, ali njegov izum nije bio tada obelodanjen (nego tek vek i po kasnije – 1977!) pa javnost u to vreme nije saznala za taj naziv. Ponegde se može pročitati da nemačka istoriografija pripisuje prvu upotrebu naziva fotografija nemačkom astronomu Johanu Medleru (25. februar 1839), ali ostala svetska istoriografija to argumentovano osporava. Naime, zvanično je prvi uneo u javnost naziv fotografija (tj. crtanje pomoću svetlosti) engleski astronom i fizičar Džon Heršel, 4. februara 1839. godine, tri nedelje pre Medlera.
Svetlo
Sve što oko vidi ili fotoaparat zabeleži je rezultat refleksije svetla. Da bi fotografija imala neku likovnu vrednost potrebno je naučiti kako tu refleksiju kontrolisati odnosno preneti je na film tj. senzor. Ali, to je preobimna tema za jedan post. Na kraju, fotografija se studira, a studije sa razlogom traju 4 godine.
Kompozicija
Kompozicija je prvi i najvažniji korak u kreiranju svake fotografije. Možemo fotografisati scene i objekte koji nas okružuju ili sami napraviti (režirati) scenu koju želimo snimiti. U oba slučaja korisno je pridržavati se osnovnih pravila kompozicije, ali nikako slepo jer, ipak, je fotografija autorsko delo i trebalo bi da predstavlja vid ličnog izraza.
Kod režiranih fotografija imamo slobodu da objekte i osobe postavimo na način koji nam odgovara. Kad fotografišemo objekte iz realnog života, preostaje nam samo da pronađemo što bolji ugao gledanja i da što adekvatnije kadriramo fotografiju. Većina pravila kompozicije u fotografiji starija su od same fotografije. Mnoga su izvedena iz drugih oblasti: slikarstva, arhitekture i dizajna, i veoma su jednostavna.
O pravilima kompozicije se takođe uči na fakultetima, a ima i dosta toga po netu pa mislim da nije veliki napor potražiti.
Ovo sam našao na drugom forumu, prilično je koncizno i jednostavno objašnjeno.
ZADATAK KOMPOZICIJE
Dobra kompozicija, kao vrlina, je nešto s čim se praktično svaki može pohvaliti. I dok većina fotografa barem veruje da dobro komponuje svoje slike, malo njih zna zašto je kompozicija tako važna. Odgovor na pitanje »Zašto se mučimo sa kompozicijom«? je stvarno vrlo jednostavan. Dobro komponovana slika je jasnija, efektnija i prijatnija nego ona koja je rđavo komponovana.
Fotograf izražava sebe ne samo izborom onoga što slika, već isto tako i načinom koji je izabran da gleda na objekat. Posao i briga svakog fotografa nije samo sadržaj slike već i kompozicija forme u kojoj je sadržaj izražen. I dok je dobra kompozicija značajna za svaku fotografiju, njen odnos prema objektu može da se menja. U većini fotografija zadatak kompozicije je da podupre i razjasni sadržaj slike. Međutim postoje i fotografije koje su apstraktne. U ovim fotografijama objekat je izabran pre svega za grafički efekat i u tome smislu kompozicija je slika.
Kompozicija svake slike ima više zadataka. Najosnovniji zadatak je da koncentriše pažnju na centar interesa slike. Kompozicija koja vodi pogled posmatrača na deo slike koji nije u odnosu sa idejom koju je fotograf hteo da izrazi, izgleda rđavije nego da je zaboravljena. Posmatrač ne bi trebalo da ima neugodan osećaj radoznalosti o tome šta se dešava »iza« slike. Držanje pažnje posmatrača je značajna funkcija fotografske kompozicije.
Najsloženiji i najprefinjeniji zadatak kompozicije je da podrži emocionalnu visinu fotografovih osećanja o objektu slike. Mišljenje da različiti tipovi linearne kompozicije mogu imati različito emocionalno dejstvo — iako se to često događa — postaje vrlo problematično i nejasno. Ipak, poznato je da horizontalna linija najbolje daje utisak mirovanja; vertikalna linija izražava dostojanstvenost i ozbiljnost; dijagonalna linija je najdinamičnija; cik-cak linija je najaktivnija a kriva je najgracioznija. Pri svemu tome ne sme se nikada zaboraviti da se dinamična kompozicija primenjuje samo na dinamične motive.
NE M0ŽETE RUŠITI ZAKONE AKO IH NE POZNAJETE
Često se govori da nema utvrđenih zakona kompozicije i da mnoge fotografije ne poštuju ni osnovne zakone kompozicije. Međutim, zaboravlja se kada se zakoni ruše, da onda mora postojati stvarni razlog, vizuelan ili psihološki, da se to čini.
Evo nekoliko osnovnih zakona kompozicije kojih se, manje-više, svi drže:
Izbegavajte tonsko mešanje. Jedna od najobičnijih grešaka u kompoziciji je zaboravljanje da se isti tonovi mogu pomešati.
Dajte samo jedan centar interesa. Ako ima više od jednog važnijeg objekta, odn. više centara interesa, slika će zbuniti posmartača.
Uključivanje prednjeg plana pomaže da se stvori iluzija dubine. Mnoge neplastične i neinteresantne slike mogu se lako spasiti ubacivanjem prednjeg plana.
Ne delite sliku na dva jednaka dela. Ovaj savet sadrži istinu da ni vertikale ni horizontale ne treba tačno da dele sliku. Rezultat će biti suviše statična, simetrična kompozicija.
Centar slike ne sme biti i centar interesa. Centar interesa je najznačajnija tačka na slici, to je mesto na koje oči odmah idu. Efekat će se znatno smanjiti ako centar interesa bude i centar slike.
Pokret neka ima prostora ispred sebe, a ne da beži iz slike. Akcija ili pokret ma koje vrste vodi oči u pravcu kretanja. Ako akcija beži iz slike više nego što ulazi, kompozicija je oslabljena. Ovo isto važi i za portret.
JEDNOSTAVNOST JE KLJUČ ZA KOMPOZICIJU
Čista ili neutralna pozadina pomaže da se objekat lepše istakne. Ekspozicija i osvetljenje takođe pomažu da se reducira konfuznost i prenatrpanost. Ako vam nisu potrebni detalji u senci, tj. mogu nepotrebno da privlače pažnju, onda ćete kraće eksponirati i dobićete crnu senku. Snimanje sa male daljine je najefektniji i najlakši način da se isključe nepotrebni detalji i da se istakne ono što je najvažnije na slici.
Oštrinom odn. neoštrinom slika se takođe pojednostavljuje. Osim toga već kada gledate motiv izbacite sve što je nepotrebno. Fotografsko gledanje je neprekidan rat protiv nebitnog i beznačajnog.
IZREZ IZ NEGATIVA STVORIĆE BOLJU SLIKU
Postoje dva osnovna tipa pravljenja izreza iz negativa. Prvi i najobičniji je korektivni izrez: to je izbacivanje elemenata koji ruše ekspoziciju i koje ne možete da isključite iz slike kada snimate. Korektivan izrez je i sređivanje manjih »nereda«, kao izbacivanje kosih ili ispravljanje horizontalnih linija.
Drugi tip pravljenja izreza se vrši u kreativne svrhe. Jasno je da nećete uvek želeti da budete ograničeni onakvim slikama kakve su snimljene. Neke slike prirodno traže vertikalan format, a neke bolje izgledaju u horizontalnom formatu.
Treba ipak podvući da je pravljenje izreza iz negativa stvar ukusa i znanja fotografa.



Poslednji put izmenio Ljuba dana 15/12/2010, 19:55, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime15/12/2010, 02:28


DIJAGONALA


Dijagonala u fotografiji nije isto što i dijagonala u geometriji. Tamo pojam označava liniju koja povezuje suprotne uglove geometrijske slike (s izuzetkom prostorne dijagonale, karakteristične za geometrijska tela).
Postoji nekoliko tumačenja pojma dijagonale, pokušaću da objasnim dva najčešća.
Prvi se odnosi na "zlatni presek". U skici linija prema kojima se oblikuje zlatni presek u formatu fotografske slike nalaze se dijagonale koje se seku s vertikalnim i horizontalnim linijama trećina. Dok je na te tačke preseka najbolje smestiti glavne elemente naše teme, same dijagonale povezuju kontrastne pojmove: blizu-daleko, grubo-fino, svetlo-tamno, oštro-mutno i tome slično.
Shvatanje slike koje proizlazi iz tih odnosa oblikuje prostorni odnos u kojem se događa tema koju posmatramo. Time nadopunjujemo treću dimenziju koja u dvodimenzionalnom prikazu, to jest slici, nedostaje.
Drugo pravilo dijagonale, nazovimo to tako, počiva na činjenici da slikana tema deluje dinamičnije ako objekti slede dijagonalni razmeštaj. To ne mora biti nikakva stvarna linija, a ne mora biti baš ni ravna. To mogu biti obale reke, linija krošanja šume, put, ograda... ili potpuno zamišljena linija koja nekako povezuje objekte na slici.
Smeštajući prirodne objekte uzduž dijagonalne zone koja povezuje suprotne uglove formata, slika dobija željeni dubinski podatak o prostoru u kojem se odvija foto priča. Zbog toga posmatraču deluje lepše i dinamičnije.
Ako ne postoje imaginarne ili stvarne dijagonalne linije koje bi u sceni bile vidljive iz prirodnog položaja objekata, katkad je potrerbno promeniti poziciju ili ugao slikanja (rakurs) da bi se takav odnos pojavio u slici. Moguće je u istu svrhu iskoristiti i karakterističnu prostornu deformaciju koju stvara širokougaona optika.

Nazad na vrh Ići dole
david
FS aktivan član



Broj postova : 30
Na forumu od : 29.08.2010
Godine : 39
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime15/12/2010, 07:32

Ljubo,hvala na savetima,koji će najviše služiti nama početnicima.
Nadam se da ćeš nastaviti u istom maniru,i ostaviti još tekstova sa sličnim temama.
Ja bih rado pridodao tekstove u PDF formatu,ali,ne znam kako.Nadam se da će neko ostaviti uputstvo kako da to uradim.A,u pitanju su škola fotografije-Đulijano Belić-FOTOAPARAT I BLIC;SVETLO i FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA.
Još jednom-hvala Ljubo.
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime15/12/2010, 19:57

Nema na čemu Very Happy

Idemo dalje

DOF

Za novopridošle u fotografiji, Depth-Of-Field (Depth-Of-Focus po drugim tumačenjima) ili ''Dubina polja oštrine" često nije sasvim razjašnjen pojam...

http://www.tutorial9.net/tutorials/photography-tutorials/depth-of-field-in-photography/
http://www.dyxum.com/lenses/dofCalc.asp

Moguće je proračunati, a pametno možda i pribeležiti podatke za posebne vrednosti objektiva kojim se služite, jer veliki broj fotoaparata, za kompakte i prosumere se praktično podrazumeva, nema (više) nanesenu skalu iz koje bi taj podatak bio unapred vidljiv. Podaci su korisni kada treba fotografisati tako da se u sliku uključe objekti na različitim udaljenostima, a i onda kada drugi plan treba zamutiti da se istakne tema.


Ovde na forumu, ova tema je malo bolje objašnjena

http://www.fotosrbijaforum.com/t465-teorija-fotografije

Ukratko, dubina polja oštrine zavisi, osim o građi i kvalitetu objektiva, još i:

- o žižnoj daljini, ili upadnom uglu optike. Žižna daljina definisana je kao udaljenost optičkog središta objektiva od senzora ili filma, izražena u milimetrima.

-- što je širi ugao (širokougaoni objektivi), utoliko je veća dubinska oštrina.
-- što je uži ugao (teleobjektivi, makro optika), utoliko je manja dubinska oštrina.

- o otvoru blende. Izražena je vrednošću imenioca u razlomku 1/f pri čemu je 1 puna vrednost površine prednjeg sočiva objektiva, a f vrednost površine prolaza svetlosti (slike).

-- 1/f je razlomak koji pojašnjava koliki je deo površine objektiva koji, u zavisnosti o otvoru blende (zaslona) propušta sliku (svetlost) do senzora ili filma.
-- što je manji prečnik otvora (veći broj u imeniocu) utoliko je veća dubinska oštrina.
-- što je veći prečnik otvora (manji broj u imeniocu) utoliko je manja dubinska oštrina.

Pri praktičnoj primeni treba znati i da je raspored u polju oštrine po dubini:

- otprilike 1/3 područja dubinske oštrine nalazi se ispred izoštrenog mesta, objekta
- otprilike 2/3 područja dubinske oštrine nalazi se iza izoštrenog mesta, objekta
- rečeno se odnosi na centralnu zonu slike, prema rubovima ugao se malo menja i dubina se malo smanjuje, a samim tim i oštrina.

Imajući ovo na umu biće lakše komponovati sliku, a i ispravnije komentarisati promatrane radove.


Poslednji izmenio Ljuba dana 16/12/2010, 19:00, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime15/12/2010, 23:51

ZLATNI PRESEK

Uh... čini mi se da ću ovo isuviše zakomplikovati i otići u "tešku teoriju".
Sve u svemu, zlatni presek predstavlja osnov fotografske kompozicije (i još koječega). Još se naziva "pravilo trećine", što i nije tačan naziv jer se to odnosi samo na deo onoga što sačinjava zlatni presek. Teorija o zlatnom preseku bazirana je na fizičkim i matematičkim zakonitostima.
E sad, da ne bih stvarno zakomplikovao, bolje je da ostavim nekoliko linkova

Komplikovano, ali potpuno objašnjenje

http://en.wikipedia.org/wiki/Golden_ratio

Manje komplikovano

http://likovna-kultura.ufzg.hr/miro5.htm

Prilično jednostavno

http://powerretouche.com/Divine_proportion_tutorial.htm

Primer

http://s1.pticica.com/pticica/foto/0000555883_l_0_z4ir8m.jpg



Poslednji izmenio Ljuba dana 8/1/2011, 01:56, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime8/1/2011, 01:06

ILUZIJA DUBINE

Tehnički gledano, direktno zavisi od dijagonala i dubinske oštrine.
Likovno gledano, predstavlja obmanu utiska dubine prostora u dvodimenzionalnoj ravni fotografije. Može se izvesti na dva načina:
- grafičkim elementima kompozicije koji stvaraju perspektivu ili dubinu slike,
- interpretacijom veličine objekata koji su nam poznati. Što više planova postoji na fotografiji, sa objektima čije dimenzije su nam poznate iz svakodnevnog života, to je iluzija dubine veća. Ako se u prvi plan postavi manji objekat, a u drugi i treći veliki objekti, iluzija dubine se stvara tako što objekat u prvom planu treba da deluje veći od ostalih.
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime12/1/2011, 20:48

FAKTURA ILI KARAKTER FOTOGRAFIJE (možda bi moderniji naziv bio stilizacija fotografije)

Postoje dva segmenta fotografije koji se mogu nazvati fakturom:

1. Estetski efekat mikro i makro strukture, tj. zrno ili šum, kojim se dočarava autorski izražaj ili tehnološke karakteristike korišćenih postupaka izrade i obrade. U izradi se postiže korišćenjem optike, filtera, adekvatne filmske trake... a u obradi laboratorijskim ili softverskim postupcima.

2. Drugi, i mnogo bitniji za kompoziciju fotografije, predstavlja raspored elemenata unutar kadra kojima se postiže jedinstvo kadra i ističe karakter i sadržaj fotografije. Time se uslovljava ritam i proporcionalnost kadra, te iskazuje motiv, ambijent, vreme, atmosfera, u slučaju portreta i psihološko stanje modela... Direktno zavisi od načina korišćenja osnovnih pravila kompozicije, te rasporeda tonova, boja, svetlosnih izvora, ugla slikanja (rakurs), scenografskih detalja...


Poslednji izmenio Ljuba dana 13/1/2011, 06:53, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Vlada_zvs
FS aktivan član
Vlada_zvs


Broj postova : 35
Na forumu od : 26.11.2010
Godine : 30
Lokacija : Novi Sad

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime13/1/2011, 02:03

Samo da se prijavim da pratim temu.

Keep up the good work. Wink
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime13/1/2011, 07:38


PERSPEKTIVA

Perspektivu je najlakše definisati kao pokušaj predstavljanja trodimenzionalnih objekata u dvodimenzionalnoj ravni fotografije. Koliko ćemo biti uspešni u tome zavisi od toga da li se pridržavamo pravila kompozicije i koliko dobro poznajemo tehniku kojom radimo, kao i koliko poznajemo neka osnovna pravila fizike tj. optike.
Stvarajući iluziju dubine mi ustvari postavljamo perspektivu fotografije. Ona prvenstveno zavisi od položaja objektiva u odnosu na objekat slikanja. Promena ugla slikanja, žižne daljine, te udaljenosti aparat od objekta slikanja menja perspektivu. Likovna perspektiva objektiva se razlikuje od perspektiva oka. Objektiv u mnogo većoj meri deformiše sliku. Samo mala promena uslova slikanja dramatično utiče na perspektivu. Na primer, ako radimo širokougaonim objektivom predmeti u drugom planu će izgledati mali i udaljeni. Ako radimo teleobjektivom, predmeti u drugom planu će izgledati krupni i mnogo bliži prvom planu, a slika će izgubiti na dubini. Takođe, mala promena ugla slikanja otvara potpuno novu prespektivu. Kod širokih objektiva to nije toliko izraženo.
Sa druge strane, mala promena rakursa (visina objektiva u odnosu na objekat slikanja) kod širokih objektiva vidljivo deformiše sliku. Deformacije nastaju u svakom položaju koji je različit u odnosu na središte perspektive.
Perspektivnost nekog objekta dolazi do izražaja ako se slika dijagonalnom kompozicijom, a gubi ako dominiraju horizontalne i vertikalne linije.
Prespektiva se može naglasiti odnosom boja i osvetljenosti planova na fotografiji. Svetliji objekti uvek deluju bliži od tamnijih. Takođe, tople boje deluju bliže od hladnih.
Nazad na vrh Ići dole
Ljuba
Moderator
Ljuba


Broj postova : 581
Na forumu od : 07.02.2010
Lokacija : Beograd

Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime27/4/2012, 08:15


CENTAR PAŽNJE

Centar pažnje zauzima posebno mesto u kompoziciji fotografije. Kad posmatrate neku sliku, vaše oko nesvesno luta po slici i traži mesto gde će se zaustaviti. To mesto koje vam najviše privlači pažnju se naziva centar pažnje.

Za kompoziciju kadra centar pažnje je izuzetno bitan iz više razloga:
ƒ- na njemu se uzima fokus objektiva, jer ono što posmatramo u kadru mora da bude
što jasnije, kako se oko ne bi zamaralo.
ƒ- mora da bude dovoljno i pravilno osvetljeno (o tome drugom prilikom).
ƒ- u širokom planu, centar pažnje je uvek čovek, a ukoliko nema ljudi, onda su to ostala živa bića, zatim objekti.
ƒ- u apstraktnoj kompoziciji centar pažnje je najsvetlije mesto, ukoliko je kompozicija
tamna i obrnuto. Ako su kompozicije u boji, onda je to boja u kadru koju oko najlakše percepira.
ƒ- kod kompozicija gde imamo više linearnih kompozicionih elemenata, centar pažnje je najčešće subjektu ili objektu koji vrši radnju bitnu za kadar.
ƒ- centar pažnje može da bude i dinamički naglašen. Ako su vam svi akteri u kadru statični, a samo se jedan kreće, onda je on nosilac centra pažnje.

Gde postaviti centar pažnje?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, jer se radi o subjektivnom shvatanju kompozicije, a to je stvar ukusa. Antički filozofi i estetičari, koji su se ovim bavili, smatrali su da centar pažnje ne treba stavljati u sredinu kadra, ali ni uz samu ivicu, tj. centar pažnje treba staviti u jednu od tačaka zlatnog reza. A to znači – približno na dve trećine visine, odnosno širine kadra.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Kompozicija fotografije... i još ponešto Empty
PočaljiNaslov: Re: Kompozicija fotografije... i još ponešto   Kompozicija fotografije... i još ponešto I_icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Kompozicija fotografije... i još ponešto
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» skola fotografije
» format fotografije
» Teorija fotografije
» fotografije hrane
» 'Krađa' fotografije(a)

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Foto Srbija forum :: Foto Srbija Cafe :: Fotografske diskusije-
Skoči na: